Da li šećer utiče na vaše zdravlje? Da! Kao i neke druge namirnice, šećer u većim količinama može biti izuzetno štetan po zdravlje ljudi. Da vidimo kako ova svakodnevna namirnica utiče na naš organizam.
Značaj šećera
Šećeri su ugljeni hidrati i predstavljaju izvor energije u hrani. Oni se, u prirodnom obliku, nalaze u pojedinim namirnicama, kao što su voće i mliječni proizvodi, ali se dodaju i drugim namirnicama. Problem sa šećerom leži u činjenici da su ljudi izgubili osjećaj za umjerenost. Stručnjaci definišu “umjereno konzumiranje” kao 10% od ukupnog dnevnog energetskog unosa.
U prosjeku, boca gaziranog pića od 500 ml sadrži oko pedeset i pet grama šećera. Za djecu, to je oko 15% od ukupne dnevne energetske potrebe. Međutim, djeca (kao i odrasli) tokom jednog dana konzumiraju i druge vrlo zaslađene namirnice: sladoled, čokolade, bombone i slično. Povećana konzumacija tih proizvoda povećala je i unos šećera na dnevnoj bazi.
Da li izbjegavate šećer u kafi? Nemojte to raditi (osim ako inače pijete gorku kafu) i lišavati vaše nepce okusa koji zaslužuje. Pametnije je da ne konzumirate namirnice koje u svom sastavu imaju više od prosječnog sadržaja šećera. Dakle, obratite pažnju na ono što jedete (šećer se nalazi u skoro 90% prerađenih proizvoda – od ajvara do hrenovki), ali nemojte izabacivati šećer iz ishrane u potpunosti.
Šećer i gojaznost
Šećer je isti kao i svaki drugi ugljeni hidrat. Njegovo konzumiranje nije direktan uzročnik gojaznosti – naime, šećer je ugljeni hidrat koji pruža istu količinu energije kao i druge vrste ugljenih hidrata u nekim namirnicama, kao što su riža, hljeb, tjestenina i druge. Stoga nije tačno kada kažete da se debljate zbog šećera – debljate se zbog pretjeranog unosa kalorija koje mogu ili ne moraju poticati od šećera.
Šećer i dijabetes
Ne postoji direktan dokaz da šećer izaziva dijabetes tip 1 ili tipa 2. Vjerovatno se pitate zašto onda stručnjaci preporučuju smanjen unos šećera osobama koje boluju od dijabetesa? To je zato što je gojaznost faktor rizika za dijabetes tipa 2, a osoba sa viškom kilograma možda konzumira veće količine šećera, direktno ili indirektno. Osobe koje boluju od dijabetesa trebalo bi da izbjegavaju namirnice u kojima je šećer glavni sastojak – slatkiši, kolači i slično. One, takođe, moraju održavati tjelesnu težinu na normalnom nivou.
Šećer i karijes
Da, šećer i karijes idu ruku pod ruku. Svi ugljeni hidrati doprinose tome, ali šećer i zaslađene namirnice, kao što su sokovi i slatkiši, glavni su krivci. Zubni plak, zbog šećera, proizvodi kiseline koje razgrađuju caklinu i zbog toga dolazi do pojave karijesa. Postoje načini da se smanji ovaj negativan uticaj – redovno pranje i ćišćenje zuba zubnim koncem, konzumiranje vode umjesto sokova, smanjenje unosa slatkih namirnica, kao što su bombone i drugi slatkiši te redovna posjeta zubaru.
Da li je šećer stvarno loš?
Prije odgovora na to pitanje, imamo još jedno: da li šećer izaziva zavisnost? Vjerovatno ćete reći: “Ma kako šećer može izazvati zavisnost?!”. Ali, odgovor je potvrdan. I to u obliku čokolada, bombona, gaziranih sokova, kolača, pudinga i još mnogo drugih namirnica. Da li je šećer stvarno loš? Da, jeste. Navodimo i par razloga zašto je to tako:
- konzumira se u ogromnim količinama
- praktično, svako od nas je “navučen” na njega, u jednom obliku ili drugom
- glavni je krivac pojave karijesa
- povećava nivo glukoze u organizmu
- šećer ne utiče direktno, ali njegova pretjerana upotreba može dovesti do ili pogoršati: srčana oboljenja, depresiju, mentalna oboljenja, gojaznost i dijabetes. Poznato je da može prouzrokovati hiperaktivnost.
Šećer je glavni sastojak oko 90% prerađenih namirnica. Može se naći, bukvalno, u svemu. Da li to utiče na naš organizam? Da. Da li je šećer loš? Da. Da li je potrebno da prestanete unositi šećer? Ne. Stvar je jednostavna – budite umjereni sa unosom šećera, kao i sa svim drugim.
Autor: minimagazin.info