Česte su situacije kada nas naša društvena percepcija iznevjeri. Imamo tendenciju da idemo mentalnim “prečicama”, koristeći ono što psiholozi nazivaju “heuristicima”, kada pokušavamo da damo smisao našem društvenom svijetu. Kao rezultat toga, skloni smo pravljenju grešaka u našim mentalnim “obradama”. Donosimo primjere nekih od uobičajenih sklonosti i predrasuda u društvenoj percepciji i kako nas one navode da pogrešno protumačimo ljude i situacije.
Kasno uviđanje
“Znala sam to cijelo vrijeme” efekat je kasnog uviđanja pri čemu smatramo da smo imali predosjećaj da će se neki događaj ubrzo desiti, ali zapravo nije bilo objektivnog načina na koji smo to mogli predvidjeti. Drugim riječima, imamo predosjećaj da će se nešto ubrzo desiti, a to se ne desi. Međutim, fokusiramo se na jedan konkretan slučaj kada smo bili u pravu, a zaboravljamo na desetine puta kada smo slutili da će se nešto desiti, a to se nije desilo. Ova česta sklonost navodi ljude da vjeruju kako imaju neku vrstu nadrealne percepcije.
Heuristika dostupnosti
Ovo je razlog zbog kojeg precjenjujemo rizik da se neki poseban događaj (pad aviona ili određeno oboljenje) može desiti. Određeni događaji koje vidimo na vijestima, primjera radi, mogu nas dovesti u situaciju da precijenimo vjerovatnoću dešavanja sličnog događaja u našoj blizini. Ovo je i jedan od razloga zbog kojih ljudi precjenjuju mogućnosti da će “zakačiti” neku neizlječivu bolest kao što je, recimo, ebola.
Efekat glumac – posmatrač
Efekat glumac-posmatrač česta je sklonost i predrasuda u društvenoj percepciji. Kada smo “glumac” u određenoj situaciji kao što je, primjera radi, manja saobraćajna nezgoda, nastojimo da preuveličamo razlog za elemente situacije: “Zaslijepilo me sunce” ili “Kočnice nisu radile”. Posmatrači, s druge strane, skloni su pravljenju atributa o glumcu i njegovim karakteristikama: “On/a je užasan vozač” ili “Nije bio dovoljno oprezan/oprezna”. Efekat dovodi glumca i posmatrača da situaciju vide na veoma različit način gdje posmatrači imaju tendenciju da vide uzrok u osobi, a glumac to vidi kao rezultat situacije.
Iluzorna korelacija
Iluzorna korelacija je kada se dva događaja dešavaju zajedno, a mi pogrešno vjerujemo da se jedan odnosi na drugi ili da je jedan izazvan drugim. Primjera radi, neko se može probuditi sa bolom u zglobovima, a onda počne da pada kiša. Ta osoba tada može imati uvjerenje da je njen bol u zglobovima predskazatelj lošeg vremena. Iluzorna korelacija jedno je od objašnjenja za praznovjerno ponašanje.
Barnumov efekat
Nazvan po cirkuskom mogulu, P.T. Barnumu, koji je rekao: “Svake minute se rodi jedan naivčina”, ovaj efekat objašnjava zašto se vidovnjaci čine tako preciznima u opisivanju nas ili poznavanju naših tajni. Barnumov efekat nastaje kada neko dobije uopšten opis njegove ličnosti. To je obično opis sa kojim se svako može poistovjetiti (primjera radi: “Neko u ovoj prostoriji ima nizak nivo samopoštoanja i podložan je depresiji, ali je istovrememo draga i dobra osoba”). Upravo zbog toga pojedinac vjeruje da “vidovita osoba” na neki način čita njegove/njene misli.
Autor: minimagazin.info