Većina nas će prepoznati klasičnu depresiju, sa njenim teškim velom tuge i beznađa. Ali, šta ako iznenada počnete osjećati bol u stomaku i počnete da “pucate po šavovima”? Možete li biti depresivni, a da to i ne znate?
Depresija ne izgleda uvijek kao iscrpljujuća tuga. Pacijenti nisu skloni da uzimaju u obzir depresiju kao uzrok njihovih simptoma – dijelom zbog toga što je mogu izjednačavati sa slabošću, ali i dijelom zato što, jednostavno, te simptome ne povezuju sa depresijom.
Precizno identifikovanje problema od ključnog je značaja, jer što se prije primi terapija to je i lakše vratiti se srećnom, zdravom životu. Obratite pažnju na sljedećih šest iznenađujućih znakova upozorenja.
Bol
Depresija i bol dijele neke od istih bioloških puteva i neurotransmitera. Oko 75% osoba koje pate od depresije ujedno pate i od hroničnog bola (ili bola koji se stalno vraća). Istraživanja pokazuju da su pomenute osobe četiri puta podložnije nastanku intenzivnog bola u vratu i donjem dijelu leđa u odnosu na osobe koje ne pate od depresije. Takođe, glavobolje i bol u stomaku su češći, kao i sama osjetljivost na bol.
Imate “kratak fitilj”
Ukoliko postajete bijesni i zbog najmanje nezgode ili ako vam je postalo sasvim normalno to što ste stalno mrzovoljni, možda ste depresivni. Istraživanja pokazuju da osobe koje pate od depresije često imaju i osjećaj neprijateljstva i mrzovoljnosti.
Ne osjećate ništa
Totalno ste “neutralni”? Većina nas ima motivaciju da ujutro ustane iz kreveta, bilo da je riječ o poslu, vježbanju, druženju, pravljenju doručka i slično. Međutim, kod osoba koje pate od depresije to nije slučaj. Takođe, stvari koje su im nekada donosile osmijeh na lice ili suze sada kao da ne postoje.
Ovakva vrsta ponašanja znak je depresije te često osobu čini udaljenom, hladnom ili da se drži po strani istovremeno odgurujući od sebe ljude koje inače voli i do kojih joj je stalo.
“Zalijepljeni” ste za društvene mreže
Ili kockanje ili kupovinu… Zapravo, sve što se pretjerano radi, posebno online. Istraživanja pokazuju da su osobe koje kompulsivno odlaze na društvene mreže i koje imaju više virtuelnih nego pravih interakcija, zapravo, depresivne.
One se mogu osjećati lišenima pravog ljudskog druženja i/ili mogu koristiti virtuelni svijet kako bi pobjegle od svojih misli i osjećanja. Iako su zavisnost od interneta i depresija zasebne dijagnoze, one se često preklapaju.
Glava vam je u oblacima
Mnogo sanjarite u poslednje vrijeme? O tome da postanete filmska zvijezda, ludo se zaljubite, kako je dijete vaše prijateljice “pametnije” od vašeg ili da privlačite šefa? Istraživanja pokazuju da smo najsrećniji kada su nam misli ukorijenjene u sadašnjem trenutku.
Kada vam misli lutaju, to često može izazvati zabrinutost i anksioznost. Iako sanjarenje može pomoći u pronalaženju kreativnog rješenja za određene probleme, ono se sve češće povezuje sa lošim raspoloženjem.
Ne možete se odlučiti
Svakodnevno pravimo više od sedamdeset svjesnih odluka i većina njih nije “mudro slovo”. Ustati ili pomjeriti alarm? Doručkovati ovsene pahuljice ili jaja? Gledati TV ili čitati knjigu? Kada smo u depresiji, ovi kognitivni procesi postaju prilično teški. Male stvari, oko kojih se obično ne premišljamo, odjednom postaju veoma teške odluke.
Autor: minimagazin.info