Osjećaj potištenosti, s vremena na vrijeme, sasvim je normalna pojava u životu. Ipak, kada ste obuhvaćeni nemilosrdnom tugom ili beznađem koji vas sprečavaju u obavljanju svakodnevnih stvari, vrijeme je da obratite pažnju na to što se dešava: to može biti znak kliničke depresije koju (prema istraživanjima) iskusi oko 7% čovječanstva. Čak i uz ove znakove, depresivnoj osobi je teško shvatiti da li ima ovaj poremećaj. Skoro sve simptome depresije će svako iskusiti u nekom dijelu svog života. Ipak, ukoliko ste imali (ili imate) četiri ili više sledećih simptoma svakodnevno u trajanju od dvije sedmice i ako oni utiču na vaš uobičajeni način funkcionisanja, vrijeme je da se obratite doktoru.
Jedete više (ili manje) nego obično
Depresija vas ostavlja potrošenima i nezainteresovanima za život, a to se može manifestovati kao gubitak apetita. Ako je vaš mozak prezaokupljen negativnim mislima, možete zaboraviti jesti ili izgubiti interes za spremanje i konzumiranje hrane. S druge strane, poremećaj se ponekad manifestuje na suprotan način: stalno ste gladni i skloni prejedanju. Mješavina emocija koje imaju tendenciju da prate depresiju – tuga, pesimističan način razmišljanja o budućnosti i nizak nivo samopouzdanja – mogu vas natjerati da pokušate smiriti emocije prejedanjem.
Spavate previše ili premalo
Neke osobe koje imaju depresiju imaju tendenciju da više spavaju – pad energije čini ih konstantno umornima. Previše vremena provedenog u spavanju način je i na koji depresivne osobe bježe od tuge; spavanje postaje njihovo utočište. S druge strane, neki mogu imati nemiran, isprekidan san ili čak nesanicu – te osobe su previše zaokupljene i nervozne zbog tmurnih misli te im to oduzima prijeko potrebni san.
Nerviraju vas sitnice
Ovo je “podmukli” znak koji prepoznaje mali broj ljudi: depresija se može pokazati kao pojačana razdražljivost. Možete se osjećati mrzovoljno; nerviraju vas sitnice kod prijatelja i saradnika, a koje u normalnim okolnostima ne primjećujete. To se dešava iz dva razloga: jedan je što depresija pogoršava normalne hormonalne promjene raspoloženja, a drugi je nemogućnost nošenja sa orgomnom količinom negativnih emocija.
Ne možete se fokusirati ili skoncentrisati
Zaboravljate rokove ili neke druge veoma bitne stvari? Imate osjećaj da vas vaše misli podsjećaju na mutnu fotografiju koja ima uticaj na vaš način donošenja odluka i rasuđivanja? Tako mozak funkcioniše u stanju depresije. Preokupiranost tužnim mislima može “zamagliti” vaš razum, a to može uticati na obavljanje posla, pamćenje i sposobnost odlučivanja.
Ne uživate u stvarima koje su vas ranije činile srećnima
Voljeli ste otići na piće sa kolegama nakon posla, ali u poslednjih nekoliko sedmica to izbjegavate? Ili, ranije ste uživali u fizičkim aktivnostima, a sada se jednostavno ne možete natjerati na to? Izbjegavanje učestvovanja u aktivnostima koje su vas nekada činile srećnima i radosnima, jer vam više ne predstavljaju zadovoljstvo, znak je depresije.
Osjećaj bezvrijednosti
Ako konstantno imate osjećaj da ste bezvrijedni i nevažni, nešto se dešava. Misli koje se ponavljaju, a koje su obično formulisane na sledeći način: “Nisam dovoljno dobar/dobra” ili “Nisam važan/važna” prilično su opasne, jer mogu utiacati na samodestruktivno ponašanje. Kada razmišljate na takav način, pronalazite način da potvrdite negativnost, a to vas zauzvrat čini depresivnijima i izloženijima riziku.
Preokupiranost mislima o smrti
Uporne misli o okončanju života, pitajući se kako bi prijatelji i porodica reagovali na to da vas više nema kao i razmišljanje o različitim načinima da se misao sprovede u djelo (pa čak i uopštene misli o smrti) snažni su pokazatelji da je potrebno potražiti stručnu pomoć. Takve misli predstavljaju direktnu prijetnju životu te je važno potražiti stručnu pomoć ukoliko se one javljaju svakog dana ili veoma često pa čak iako nema drugih simptoma depresije.
Panika i anksioznost
Za pretjerane osjećaje straha obično se mislilo da su pokazatelj anksioznosti. I premda je to obično tačno, takav osjećaj može biti i znak depresije. Osjećaj anksioznosti često se preklapa sa depresijom, a neke depresivne osobe imaju napade panike. Anksioznost je mnogo više od normalne bojazni koju većina ljudi osjeća kada se nalazi pred nekim izazovom; to je stalni osjećaj panike i opsesivnog načina razmišljanja koji se često pokazuju putem fizičkih simptoma, kao što su urzan rad srca, pretjerano znojenje i problemi sa spavanjem. Nezgodna stvar u svemu ovome je što, iako anksioznost može signalizovati depresiju, moguće je da osoba sa depresijom ima i anksiozni poremećaj.
Veoma nizak nivo energije
Letargija koja se povezuje sa depresijom može biti posljedica nedovoljnog unošenja hrane ili prevelike količine spavanja. Ali ona može biti i razultat crnog oblaka tuge ili beznađa koji je konstantno nad vama. Suočavanje sa hroničnim duševnim bolom isisava energiju te vas čini previše umornima za bavljenje rutinskim poslovima, a da i ne pominjemo radne i porodične odgovornosti. Kada ste stalno umorni i kada taj umor narušava vaš život, potrebno je potražiti stručnu pomoć.
Neobjašnjivi fizički bol
Emocionani bol od depresije, za koji ne dobijate pomoć, može biti kanalisan kroz vaše tijelo i pojaviti se kao fizičko oboljenje, kao što su glavobolja, stomačni problemi, bol u vratu i leđima pa čak i mučnina.Autor: minimagazin.info