Kalcijum je važan ne samo za zdravlje kostiju i zuba već on ima uticaj i na krvni pritisak, zdravlje srca i tjelesnu težinu.
Način na koji kalcijum funkcioniše u našem organizmu jeste da on cirkuliše putem krvi te da se skladišti u kostima. Do otpuštanja kalcijuma iz kostiju u krvotok dolazi kada ne unosite dovoljne količine ovog minerala ili ukoliko je njegov manjak uslovljen nekim oboljenjem. Upravo to je jedan od najvećih razloga zbog kojih se većina simptoma nedostatka kalcijuma u oranizmu odnosi na “mekane” ili “krte” kosti (primjera radi: osteoporoza i loše zdravlje zuba).
Znaci nedostatka kalcijuma nisu tipično očigledni u neposrednim simptomima već se ogledaju u dugoročnijim problemima. Nedostatak kalcijuma možete prepoznati prema sljedećim znacima.
- Česti prelomi kostiju
- Karijes. U principu, karijes uzrokuje loša higijena zuba, ali nedostatak kalcijuma doprinosi cjelokupnom problemu, posebno kod mladih i trudnica.
- Rahitis kod djece. Rahitis je omekšavanje i slabljenje kostiju kod djece, a najčešće se javlja usljed ekstremnog nedostatka D vitamina koji pomaže u apsorpciji kalcijuma.
- Osteopenija i osteoporoza. Posebno kod starijih.
- Visok krvni pritisak. Osobe koje ne unose dovoljne količine kalcijuma pod većim su rizikom od hipertenzije; kalcijum može pomoći u blagom snižavanju krvnog pritiska.
- Gojaznost. Konzumiranje mliječnih proizvoda sa niskim postotkom masti i visokim sadržajem kalcijuma dokazano pomaže u eliminisanju suvišnih kilograma ili održavaju zdrave tjelesne težine.
- Peckanje i ukočenost prstiju. To može ukazivati na ozbiljnu neravnotežu kalcijuma u organizmu koja je često povezana sa drugim oboljenjima, kao što je hipoparatireoidizam.
- Letargija
- Grčevi u mišićima
- Abnormalni srčani ritam.
Kako izbjeći nedostatak kalcijuma?
Najbolji način da povećate unos kalcijuma svakako je putem hrane. I ne radi se samo o tome koliko kalcijuma unosite u organizam već i koja količina se apsorbuje.
Neki od najboljih prehrambenih izvora kalcijuma su:
- mliječni proizvodi (mlijeko, jogurt, kefir)
- riba
- soja
- povrće tamno zelene boje (kao što su kelj i špinat).
Pored navedenih, postoje i namirnice koje utiču na način na koji se kalcijum obrađuje i koristi. Previše soli, alkohola, duvana i kofeina ometa apsorpciju kalcijuma. Iskorištavanje kalcijuma poboljšavaju:
- Ugljeni hidrati. Možete ih pronaći u žitaricama i škrobnim vrstama voća i povrća (banana, krompir i slično).
- Vitamin D. Najbolji izvor ovog vitamina je sunčeva svjetlost, ali se može pronaći i u mliječnim proizvodima.
- Vitamin K. Ulazi u sastav povrća tamno-zelenih listova, brokule i šparoga.
- Magnezijum. Najbolji izvori ovog vitamina su povrće tamno-zelenih listova, orašasti plodovi, masne vrste ribe, tamna čokolada i avokado.
- Fosfor. Najviše je zastupljen u mliječnim proizvodima, tamnoj čokoladi i integralnim žitaricama.
Iako ishrana može igrati veoma veliku ulogu u nivou kalcijuma koji imate u organizmu, u obzir je potrebno uzeti i ostale faktore, a koji uključuju starosnu dob, stadij bolesti i lijekove koji mogu uticati na apsorpciju kalcijuma.
Uravnotežena ishrana koja se sastoji od proteina, ugljenih hidrata i mnogo svježeg povrća uvijek je odlična ideja, ali ukoliko mislite da vam nedostaje kalcijuma u organizmu, najbolje je da se obratite doktoru za savjet.
Preporučene dnevne doze kalcijuma iznose:
- odrasli do 25 godina: od 1000 mg do 1200 mg
- odrasli preko 25 godina: 800 mg do 1000 mg
- trudnice i dojilje: 1200 mg
- žene u menopauzi: 1200 mg.
Autor: minimagazin.info