Toliko puta smo čuli razne priče i zabrinutosti vezane za zdravlje da više ne znamo u šta vjerovati. Međutim, hajde da stavimo tačku i na to. Kada je u pitanju zdravlje, sljedeće stvari ne treba ni najmanje da vas zabrinjavaju.
Osam čaša vode dnevno
Poslije završetka Drugog svjetskog rata, Svjetska zdravstvena organizacija je savjetovala stanovništvu da unosi osam čaša tečnosti dnevno. Vrlo brzo je postalo uvriježeno mišljenje da se to odnosi samo na vodu. Činjenica je da je voda najzdravije piće, ali nećete pogriješiti (niti naškoditi vašem zdravlju) ukoliko pijete svježe cijeđene voćne sokove, čajeve, mlijeko, jedete voće i povrće – sve pomenuto će održavati hidrataciju organizma na optimalnom nivou.
Od stresa nastaju sijede
Istina je da od stresa starimo, kako iznutra tako i spolja. Međutim, kada je riječ o spoljašnjem izgledu, ne postoji dokaz da stres utiče na rast sijedih dlaka. Naime, on može uticati na starenje kože, jer povećava broj slobodnih radikala, molekula koje “napadaju” zdrave ćelije kože.
Čitanje pri slaboj svjetlosti uništava vid
Čitanje pri prigušenom svjetlu napreže oči i to je činjenica. Ukoliko ste to nekada radili ili radite, onda već i sami znate da postoji tendencija da škiljite i dobijete glavobolju. Ali, u takvim slučajevima neće doći do trajnih oštećenja, osim što ćete možda razviti sitne bore oko očiju.
Kafa je prilično štetna
Da, prevelika količina na dnevnoj bazi može uticati na “podrhtavanje” ruku, ali ova svakodnevna navika ima više pozitivnih strana. Kafa je biljka koja ima korisne fitohemikalije koje djeluju kao moćni antioksidanti. Pored toga, ona poboljšava i koncentraciju. I, na kraju, istraživanja nisu pokazala da ona utiče na srčana oboljenja. Naravno, ne treba pretjerivati – tri šoljice dnevno su sasvim dovoljne. Uostalom, ko stigne popiti više od toga?
Svježe je uvijek bolje od zaleđenog
Ne mora da znači. Kada je riječ o zamrznutom voću i povrću, ono se bere na vrhuncu svog nutritivnog sadržaja, prevozi se u odgovarajuće fabrike i zamrzava se na licu mjesta usljed čega dolazi do zadržavanja hranjivih materija u njemu. A, osim ako nije ubrano i konzumirano isti dan, svježe voće i povrće može izgubiti hranjivu vrijednost usljed uticaja sunca, vazduha i vode. Dakle, svježe kupovati kada mu je sezona, a zaleđeno van sezone.
Jaja podižu nivo holesterola
Novija istraživanja su pokazala da zasićene i trans masti (hidrogenizovana biljna mast i ulje) u ishrani imaju veću vjerovatnoću da dovedu do rizika od srčanih oboljenja, a ne hranjivi holesterol (holesterol koji se nalazi u namirnicama). Jaja su izvor čistih proteina i vitamina A i D te su jedna od najboljih namirnica sa kojima možete započeti dan – hranjiva su i zasitna te vas mogu “držati” do ručka.
Hladnoća je preduslov za prehladu
Hladnoća ne šteti vašem imunitetu, osim ako vam je toliko hladno da je odbrana vašeg organizma narušena, a to se javlja samo tokom hipotermije. I, ne možete se prehladiti ukoliko niste izloženi virusu koji izaziva prehladu. Razlog zbog kojeg su ljudi više prehlađeni tokom zime nisu niske temperature već duži boravak u zatvorenim prostorima usljed čega i dolazi do izlaganja virusima prehlade.Autor: minimagazin.info