Postoji mnogo poznatih “izazivača” depresije: traumatična iskustva, tuga, finansijski problemi i nezaposlenost samo su neki od njih. Međutim, ako ste depresivni, a ništa od navedenog nije uzrok, može biti prilično teško shvatiti pravi uzrok stanja u kojem ste se našli.
Treba imati na umu da možda i ne postoji konkretni razlog zbog kojeg ste depresivni, ali sljedeće, manje poznate uzroke, svakako treba uzeti u obzir.
Vremenski uslovi
Sezonski afektivni poremećaj najčešće se povezuje sa zimskom “tugom” te najčešće pogađa oko 15% čovječanstva. Međutim, nešto manje od 3% od pomenutih osoba ovaj oblik depresije pogađa ljeti. Depresija uslovljena toplim vremenom javlja se kada tijelo doživljava kasno prilagođavanje novom godišnjem dobu. Istraživanja pokazuju da se to najčešće dešava zbog neravnoteže u hemiji mozga i hormona melatonina.
Pušenje
Pušenje se odavno povezuje sa depresijom, mada je cijeli scenario sličan onome “Šta je nastalo prije: kokoš ili jaje?”. Naime, ljudi koji su skloni depresiji imaju veću vjerovatnoću da počnu sa upražnjavanjem ove navike. Ipak, poznato je da nikotin utiče na aktivnost neurotransmitera u mozgu što rezultuje višim nivoima dopamina i serotonina (što je i mehanizam djelovanja antidepresiva). To može objasniti “ovisničku” prirodu lijeka, a promjene raspoloženja koje se dešavaju nakon prestanka njegovog djelovanja mogu objasniti i zašto je depresija povezana sa prestankom pušenja. Izbjegavanje pušenja može pomoći u stvaranju optimalne ravnoteže moždanih hemikalija.
Oboljenje štitne žlijezde
Kada štitna žlijezda ne proizvodi dovoljne količine hormona to je poznato i kao hipotireoza, a depresija je jedan od njenih simptoma. Hormon štitnjače je multifunkcionalan, ali jedan od njegovih glavnih zadataka je da djeluje kao neurotransmiter i reguliše nivo serotonina. Ukoliko osjetite “nove” simptome depresije, posebno osjetljivost na hladnoću, zatvor i zamor, bilo bi dobro da prekontrolišete štitnjaču. Hipotireoza se može liječiti lijekovima.
Mjesto življenja
Možete beskrajno razmišljati i raspravljati oko toga da li je bolji život u selu ili u gradu. Međutim, istraživanja pokazuju da ljudi koji žive u urbanim sredinama imaju za 39% veći rizik od poremećaja raspoloženja nego oni koji žive u ruralnim područjima. Istraživanje iz 2011. godine nudi i objašnjenje za ovakav “trend”: stanovnici grada imaju više aktivnosti u dijelu mozga koji reguliše stres, a povećan nivo stresa može dovesti do psihičkih poremećaja.
Manjak ribe u ishrani
Nizak unos omega-3 masnih kiselina može se povezati sa većim rizikom od depresije. Istraživanja pokazuju da je to najčešće slučaj kod žena, ali ne i muškaraca. Ove masne kiseline regulišu neurotransmitere, kao što je serotonin. Najbolji izori omega-3 masnih kiselina su masne vrste ribe (skuša, tunjevina, sardine, losos), ali i orašasti plodovi i sjemenke lana. Suplementi na bazi biljnog ulja, takođe, mogu biti od pomoći, ali prije njihovog korištenja potrebno je da se konsultujete sa doktorom ili farmaceutom.
Autor: minimagazin.info