Ljudi obično navode “panični napad” kada opisuju niz emocija kao što je, primjera radi, anksioznost prije nekog velikog događaja. Međutim, ima i onih koji ovaj izraz koriste kako bi opisali osjećaj predstojeće “propasti”.
Međutim, panični napad zapravo ima specifične simptome koji uz njega idu. I, svako može imati panični napad, čak i oni koji nemaju anksiozni poremećaj.
Dakle, šta je panični napad i kako znati da li ga imate? Panični napadi su epizode koje se iznenada pojavljuju, naizgled niotkuda, zajedno sa nizom fizičkih i psihičkih simptoma.
Panični napad se može definisati i kao nagli nalet intenzivnog straha ili snažne nelagode koja dostiže vrhunac u roku od nekoliko minuta. U tom vremenskom periodu, imate panični napad ako imate četiri ili više sledećih simptoma:
- lupanje srca ili ubrzani rad srca
- znojenje
- drhtanje
- kratak dah ili osjećaj gušenja
- bol u grudima ili nelagoda
- mučnina ili želučane smetnje
- osjećaj vrtoglavice ili nesvjestica
- utrnulost
- osjećaj nestvarnosti ili osjećaj kao da ste odvojeni od sebe
- strah od gubitka kontrole
- akutni strah od umiranja.
Trajanje paničnog napada može se činiti kao vječnost, ali on je zapravo prilično kratak. Iako se pojedini simptomi mogu zadržati, panični napad obično traje manje od deset minuta. Ljudi obično misle da je u pitanju srčani udar, da umiru ili da gube zdrav razum, a njihova osjećanja nisu u proporciji sa onim što se zapravo dešava.
Panični napad se može (ali ne mora) odnositi na ono što se dešava oko vas, a može se javiti iz smirenog ili anksioznog stanja.
Za mnoge ljude, panični napad je jednokratna pojava. Ipak, ako ste ga imali jednom, postoji šansa da ga imate ponovo. I dok naučnici ne znaju šta tačno uzrokuje panične napade i zašto ih neki imaju, a neki ne, jedna stvar sasvim je jasna: panični napad nije karakterna mana ili slabost ličnosti.
Šta trebate uraditi ako doživite panični napad? Ako imate samo jednu epizodu, nema razloga za brigu. Međutim, ako ste imali više od jednog ili ako brinete da ćete doživjeti još jedan, potražite liječničku pomoć.
Metode samopomoći, kao što su tehnike disanja i opuštanja mogu pomoći, ali panični napadi se mogu tretirati i putem terapija, kao što je kognitivno-bihejvioralna terapija. U mnogim slučajevima lijekovi poput antidepresiva mogu biti korisni ili neophodni za liječenje paničnih napada ili paničnog poremećaja.
Autor: minimagazin.info