Da li ikada sebe nazivate pogrdnim imenina? Da li ponovo, u svojim mislima, stalno proživljavate napravljene greške? Ako je to tako, niste sami: oštra samokritičnost prilično je uobičajena. Međutim, nerviranje i kažnjavanje sebe zbog napravljenih grešaka i neuspjeha može vam se vratiti poput bumeranga, jer prevelika doza samokritičnosti može imati prilično štetan uticaj po vaše mentalno zdravlje.
Višestruka istraživanja pokazuju da tretiranje sebe s više pažnje i saosjećanja može biti i jedan od najboljih načina da vam bude bolje u životu.
Ključne komponente samosaosjećanja
Samosaosjećanje uspostavlja tavnotežu između samoprihvatanja i ličnog poboljšanja. Umjesto da budete previše oštri prema sebi kada pogriješite ili da se samosažalijevate kada naiđete na teškoće, samosaosjećanje podrazumijeva zauzimanje realističnog pogleda na vaše iskustvo.
Samosaosjećanje sastoji se od tri ključne komponente:
- Dobrota prema sebi. Mijenjanje oštrih kritika nježnijim, blažim riječima.
- Uobičajena ljudskost. Priznavanje da su patnja i lični neuspjesi univerzalna iskustva.
- Pribranost. Posmatranje negativnih emocija bez fokusiranja na njih ili njihovog suzbijanja.
Koristi samosaosjećanja
Samosaosjećanje ima ogromne koristi koje vam mogu pomoći da postanete uspješniji. Istraživanja su pokazala mnogobrojne nevjerovatne društvene, psihičke i fizičke zdravstvene koristi koje se povezuju sa samosaosjećanjem, od kojih su sljedećih pet i najvažnije:
- Povećanje motivacije. Samosaosjećanje može povećati vašu motivaciju da se oporavite od neuspjeha.
- Povećanje nivoa sreće i zadovoljstva. Samosaosjećanje se povezuje sa boljim raspoloženjem i pozitivnijim karakteristikama (sreća, optimizam, lična inicijativa i radoznalost).
- Povećanje osjećaja lične vrijednosti. Dok visok nivo samopoštovanja često zavisi od spoljašnjih okolnosti i društvenih poređenja, samosaosjećanje dolazi iznutra. Ono vam omogućava da se nastavite osjećati dobro uprkos slučajevima neuspjeha, uočene neadekvatnosti i nesavršenosti.
- Podsticanje otpornosti na nedaće. Malo ljubaznosti i dobrote prema sebi može imati veliki uticaj na to kako ćete da prebrodite teške životne periode. Istraživanja pokazuju da je dosljedno samosaosjećanje obično ključna komponenta u prevazilaženju nedaća.
- Smanjenje nivoa psihičkog stresa. Viši nivo samosaosjećanja povezuje se smanjenjem problema mentalnog zdravlja. Samosaosjećanje smanjuje psihički stres, u prvom redu anksioznost i depresiju.
Ako imate tendenciju da se zadržavate i “živite” na svojim greškama ili mislite da nikada niste dovoljno dobri, možete imati koristi od praktikovanja samosaosjećanja. Ironično, prihvatanje sebe, sa svim prednostima i manama, baš onakvima kakvi ste, može vam pomoći da se osjećate bolje. Postoje vježbe koje vam mogu pomoći da zauzmete samosaosjećajniji pristup.
Za početak, pričajte sa sobom kao što biste pričali sa prijateljem od povjerenja. Osim toga, kada pokušavate da se oporavite od poraza, trenirajte se da sami sebi budete podrška. Kada ste ljubazniji prema sebi, to će vam pomoći da se mnogo bolje osjećate.
Autor: minimagazin.info