Ako ste mislili da je tokom vrelih ljetnih dana potrebno posebnu pažnju posvetiti samo zaštiti kože od neumoljivih (i opasnih) sunčevih zraka, pravite veliku grešku. Naime, nepovoljni uticaj sunca može imati prilično štetan uticaj ne samo na vašu kožu već i na kosu, a posebno na oči.
Upravo zbog toga smo i odlučili da se obratimo specijalisti oftalmologije, doktorici Ernesti Potkonjak, a koja nam je ponudila odgovore na pitanja o njezi i zaštiti očiju tokom vrelih ljetnih dana.
MM: Doktorice Potkonjak, u vašem poslu se sigurno susrećete se najrazličitijim oblicima problema sa vidom. U kojoj mjeri biste rekli da su neki od tih problema izazvani ili potpomognuti neadekvatnom zaštitom očiju tokom jakog sunca? Kako se to manifestuje?
Potkonjak: Oštećenja na oku izazvana zračenjem iz sunčeve svjetlosti mogu biti brojna i manifestovati se na različitim dijelovima oka. Traju od svega nekoliko časova, npr. fotokeratitis pa do trajnog oštećenja vida kod solarne makulopatije koja nastaje direktim gledanjem u sunce. Oštećenja na oku karakterišu se crvenilom, suzenjem, smanjenim podnošenjem jakog svjetla, mutnom slikom ili gubitkom centralnog vida. UV zrake u zavisnosti od svoje prodornosti mogu da oštete konjunktivu, rožnjaču, sočivo i žutu mrlju. Najčešća stanja na oku koje uzrokuje zračenje su pterigijum, fotokeratitis, katarakta te solarna makulopatija i senilna degeneracija makule.
MM: Većina nas ljeti nosi sunčane naočale koje se često više biraju po izgledu nego po karakteristikama. Na šta treba obratiti pažnju pri odabiru naočala i da li su naočale jedini vid zaštite?
Potkonjak: Pri odabiru sunčanih naočala moramo voditi računa prije svega o kvaliteti stakala, odnosno o nivou UV zaštite koju nam pružaju, ali i o veličini i obliku okvira. Također se preporučuje nošenje kape ili šešira sa širokim obodom i izbjegavanje izlaganja suncu u periodu od 11-16 časova. Adekvatna zaštita sa kvalitetnim sunčanim naočalama je posebno bitna na višim nadmorskim visinama ili u blizini površina koje reflektuju jako svjetlo (more, snijeg), jer je tu količina zračenja jača. Posebnu pažnju treba obratiti na žaštitu očiju kod djece, jer zračenje ima kumulativni efekat te se posljedice često kasnije jave.
MM: Naš narod kaže: “Ako ne znaš šta je dobro, znaš šta je skupo”. Da li to uvijek vrijedi i za sunčane naočale i da je moguće dobiti dobru zaštitu bez velikih izdavanja?
Potkonjak: Zatamnjeno staklo na naočalama ne znači da ono ujedno i štiti od UV zračenja. Nekvalitetne sunčane naočale, pored toga što nemaju adekvatne zaštitne filtere, mogu imati i malu cilindričnu dioptriju i uzrokovati mučninu i vrtoglavicu prilikom nošenja. Kada je riječ o zaštitnim filterima, preporučujem da naočale koje kupujete imaju sertifikat ili oznaku “100% UV zaštita” koja nam govori o postotku blokiranja štetnog zračenja. Bolje je ne nositi nikakve sunčane naočale nego one koje su zatamnjene, a nemaju zaštitne filtere.
MM: Poznato je da postoje određene razlike u osjetljivosti na svjetlost, zavisno od boje očiju. Možete li nam to malo pojasniti i reći postoje li neki specifikumi u zaštiti, zavisno od boje očiju?
Potkonjak: Boja našeg oka je uslovljena količinom pigmenta koja se nalazi u dužici, a ona je genetski određena. Svjetlije oči imaju manju količinu pigmenta melanina nego tamnije oči i samim tim su osjetljivije na svjetlost. Pigment melanin apsorbuje svjetlo i na taj način štiti oko i umanjuje mogućnost oštećenja. Stoga, osobe sa svijetlim očima imaju veći rizik od oštećenja vida kod izlaganja sunčevoj svjetlosti.
MM: Za kraj, koje sunčane naočale vi koristite, a koje biste voljeli kupiti?
Potkonjak: Ja volim elegantne i klasične modele sunčanih naočala, ali pored izgleda i trenda obraćam pažnju i na zaštitu koje one nude.
Doktorica Potkonjak je specijalista oftalmologije, a trenutno je zaposlena u banjalučkoj Klinici Svjetlost. Ukoliko želite da zakažete termin, obavite kontrolu ili dobijete najadekvatnije savjete vezane za zdravlje očiju, Kliniku Svjetlost možete kontaktirati putem telefona 0800 50 113.
Autor: minimagazin.info