Tako često smo čuli da su oči ogledalo duše, ali u medicinskom smislu one su kapija vašeg zdravlja. Oči su vitalni organ koji može uticati na aktivnosti svakodnevnog života i njegovog kvaliteta. Da, razmislite o tome: oboljenje ili povreda koja utiče na vaše oči ujedno može uticati na to koliko dobro vozite, hodate, radite ili obavljate bilo šta drugo u životu.
Naravno, određena oboljenja veoma su ozbiljna, poput degeneracije makule, a neka su, najjednostavnije rečeno, prilično iritantna (kao što je konjuktivitis). Šta je sve što bi trebalo da znate, a kada je riječ o određenim problemima sa kojima se vaše oči mogu suočiti? U nastavku donosimo pet najčešćih očnih oboljenja, a ukoliko prepoznate neke od simptoma, namudrije bi bilo da se odmah obratite doktoru.
Glaukom
Glaukom je oboljenje koje oštećuje optički nerv očiju, a koji šalje vizuelne informacije mozgu. Glaukom je i drugi uzrok sljepila u svijetu. Procjenjuje se da više od petnaest miliona ljudi u svijetu ima glaukom, ali i da ih samo polovina to i zna.
Prepoznajte. Najčešći oblik glaukoma (poznat i pod nazivom glaukom otvorenog ugla) može se nazvati i “prikriveni kradljivac vida”. To je zato što, u početku, on nema bilo kakvih simptoma. Međutim, šta se dešava unutar oka? Povećanje pritiska i razvijanje “mrtvih tačaka” u perifernom vidu. Navedeno može proći nezapaženo veoma dugo, sve dok ne dođe do veoma ozbiljnih oštećenja na optičkom nervu ili dok oftalmolog ne dijagnostikuje glaukom tokom pregleda očiju.
Liječite. Ono što vaš doktor odluči da uradi, zavisiće od ozbiljnosti oboljenja. Svakodnevno uzimanje ljekovitih kapljica jedan je od najčešćih načina liječenja glaukoma. Operacija oka je, takođe, veoma česta i preporučljiva opcija.
Spriječite. Kad ste zadnji put posjetili oftalmologa? Čak iako je vaš vid sasvim u redu, a prešli ste četrdesetu, redovni pregledi su obavezni. Ako imate porodičnu istoriju očnih oboljenja, postoji vjerovatnoća da ste pod većim rizikom od razvijanja glaukoma pa su redovni pregledi time još i nužniji (i prije četrdesete).
Konjuktivitis
Često ćete čuti da ga zovu i “crveno oko” – kada dođe do upale prozirne i glatke sluznice unutrašnje strane očnog kapka – konjuktivitis je veoma česta pojava.
Prepoznajte. Kako mu sam nadimak kaže, zbog konjuktivitisa vaše oko postaje crveno. Pored toga, svrab, suzenje i pojava iscjetka obično su propratni simptomi. Vaši kapci se mogu slijepiti te biste mogli imati blago zamućen vid. Iako prilično neugodan, konjuktivitis ne bi trebalo da bude bolan te ne čini oči osjetljivima na svjetlost.
Liječite. Različiti tipovi konjuktivitisa (da, postoji više tipova) zahtijevaju i različite metode liječenja. Primjera radi, sezonski konjuktivitis (najčešće ga uzrokuje polen) može se liječiti ispiranjem, nanošenjem hladnih obloga, antihistaminicima ili steroidnim kapima za oči.
Nažalost, lijekovi ne pomažu kod virusnog konjuktivitisa. S obzirom da on može biti veoma zarazan, glavni savjet je da redovno perete ruke i ne koristite peškire koje koriste drugi ukućani. Takođe, redovno mijenjanje jastučnica je preporučljivo (bilo bi mudro da to radite svaki dan te da drugi ne koriste jastuk na kojem spavate). Ovaj tip konjuktivitisa povlači se nakon sedam do deset dana.
Bakterijski konjuktivitis? On reaguje na antibiotičke kapi za oči nakon dan-dva. Jedini način da saznate koji tip konjuktivitisa imate jeste da se obratite doktoru. Ukoliko se ne liječi, konjuktivitis može uzrokovati pojavljivanje infekcija na drugim dijelovima tijela. U rjeđim slučajevima, može doći i do gubitka vida.
Spriječite. Kod crvenog oka, prevencija se obično odnosi na zarazni konjuktivitis (virusni ili bakterijski). Ključ: redovno pranje ruku!
Degeneracija makule
Degeneracija makule povezana je sa starenjem i najčešći je uzrok sljepila kod odraslih u svijetu. Šta je, zapravo, degeneracija makule? Manje ili više, pojava kada makula oka (centralni dio mrežnjače koji pomaže da pravilno uočavamo detalje, čitamo, pišemo i obavljamo svakodnevne obaveze) počne da se razlaže odnosno da otkazuje.
Prepoznajte. U početku vjerovatno nećete imati prepoznatljivih simptoma, ali nikada nemojte ignorisati izobličenje centralnog vida. Takođe, bilo kakve promjene u vidu potrebno je ispitati kod doktora.
Liječite. Postoje dva oblika degeneracije makule: suvi i vlažni. Suvi oblik je češči, a nastaje kada dođe do stvaranja naslaga ispod makule, a koje je istanjuju i suše. Nažalost, do sada nije pronađen način da se ovaj oblik liječi. Vlažni oblik (nastaje kada dođe do abnormalnog rasta krvnih sudova ispod makule, usljed čega može doći do krvarenja i suzenja) može se liječiti – ali ne i izliječiti – na par načina: anti-VEFG liječenje, injekcija koja cilja hemikaliju koja dovodi do usporavanja rasta abnormalnih krvnih sudova; laserski tretman, kada visokoenergetski laser uništi abnormalne krvne sudove; ili fotodinamička terapija, kombinacija lijekova i tretmana laserom.
Spriječite. Ne postoji način da se degeneracija makule spriječi, ali njen napredak se može usporiti. Kako? Održavanje krvnog pritiska pod kontrolom, konzumiranje namirnica koje su dobre za zdravlje očiju (argumi, orašasti plodovi, biljna ulja, integralne žitarice, povrće zelenih listova, riba); održavanje nivoa masnoća u organizmu na optimalnom nivou; izbjegavanje pušenja i boravka u zadimljenim prostorijama; redovni pregledi kod oftalmologa.
Ablacija (odvajanje) mrežnjače
Ablacija mrežnjače je kada se mrežnjača (tkivo osjetljivo na svjetlost koje mozgu šalje vizuelne poruke) odvoji od svoje podloge. Međutim, nema razloga za brigu, jer je ovo prilično rijetka pojava: istraživanja pokazuju da oko 1% populacije razvije ovo oboljenje. Međutim, ukoliko se ne liječi, ablacija mrežnjače dovodi do trajnog gubitka vida.
Prepoznajte. Najčešći simptomi su iznenadno pojavljivanje bliceva svjetlosti ili nagla pojava tačkica u vizuelnom polju. U određenim slučajevima, može doći do pojave tamne sjene, koja polako raste, u perifernom vidu.
Liječite. Ukoliko sumnjate da imate ablaciju mrežnjače, hitno se obratite oftalmologu. Ukoliko je riječ o manjem odvajanju, tretman laserom najbolja je opcija. Ukoliko se pak radi o većem odvajanju, neophodna je operacija.
Spriječite. Kratkovidi ste? To je glavni faktor rizika za odvajanje mrežnjače. Ipak, nema mjesta za paniku – idite na redovne preglede. Takođe, bitno je napomenuti da izbjegavate snažno trljanje očiju, jer i to može vaše oči učiniti podložnijima ovom oboljenju.
Siva mrena (katarakta)
Katarakta ili siva mrena nastaje kada dođe do zamućenja prirodnog sočiva u oku. Skoro svako razvije sivu mrenu u nekom peridou života (rizik se povećava kako starimo), a ona se ranije može javiti kod pušača, osoba koje su imale povrede oka ili čije su oči značajno izložene suncu. Predviđanja su da oko 75 miliona odraslih, starijih od četrdeset godina, ima sivu mrenu; preko 50% populacije starije od osamdeset godina je ima.
Prepoznajte. Simptomi su često postepeni. Obratite pažnju na zamućen vid ili zasljepljenje. Možete osjetiti i gubitak osjetljivosti na kontrast ili čak možete duplo vidjeti na jedno oko.
Liječite. Operacija kararakte jedna je od najčešćih operacija, kada je riječ o očima. Ukoliko sumnjate da imate kataraktu, bilo bi i više nego mudro da se obratite oftalmologu i na vrijeme riješite ovaj problem. Ukoliko se ne liječi, vid će se vremenom “smanjivati”, a operacija je teža što se katarakta više razvije.
Spriječite. Nažalost, nema dokazanog načina na koji bi se katarakta mogla spriječiti. Međutim, određene životne navike mogu uticati na njeno sporije razvijanje, a one uključuju: nekonzumiranje cigareta, nošenje sunčanih naočala sa UV zaštitom prilikom izlaganja sunčevoj svjetlosti, zdrava ishrana, održavanje dijabetesa pod kontrolom.
Autor: minimagazin.info